Šećeri su organski spojevi iz grupe ugljikohidrata i predstavljaju osnovni izvor energije za organizam i prirodno se nalaze u različitim namirnicama poput voća, povrća, mliječnih proizvoda i žitaricama. Takvi šećeri su prirodni šećeri, dolaze u kombinaciji sa širokim spektrom nutrijenata koji pomažu da ne dođe do prekomjernog unosa, osiguravaju dužu sitost, sprječavaju nagle skokova glukoze u krvi što direktno utječe na rast i brzi pad energije, što sa dodanim šećerima nije slučaj.
Dodani šećeri su svi šećeri ili zaslađivači uzeti iz jednog izvora i dodani drugom radi poboljšanja okusa, teksture ili produženja roka trajanja. Najveći procent dodanih šećera se nalazi u prerađenoj hrani (grickalice, slatkiši, pekarski proizvodi, pahuljice, sokovi, umaci, sosovi, kečap…) gdje se kriju pod različitim nazivima. Ono što roditeljima može biti dodatno zbunjujuće jeste da se dodani šećeri, nažalost, vrlo često mogu pronaći i u proizvodima deklarisanim za bebe.
Dok šećeri koji se prirodno nalaze u cjelovitim namirnicama ne predstavljaju rizik od prekomjerne konzumacije, zvanična preporuka je da se dodani šećeri izbjegavaju do druge godine života kako bi se od samog početka gradile zdrave prehrambene navike i temelji za kvalitetnu prehranu u budućnosti s ciljem prevencije zdravstvenih stanja poput zubnog karijesa, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i pretilosti. Također, mnoge studije pokazuju da djeca koja su u najranijoj dobi izložena procesuiranoj hrani, imaju veću tendeciju za takvom hranom koja je najčešće nutritivno siromašna i ne zadovoljava nutritivne potrebe djeteta koje su u toj dobi izrazito visoke i potrebne za rast i razvoj.
Izbjegavanje unosa dodanih šećera u najranijoj dobi
I zaista, u prvih godinu dana bebinog života, kada roditelj ima potpunu kontrolu nad bebinim obrocima, to je lagan zadatak, dok kasnije postaje pravi izazov, znajući da smo danas više nego ikad okruženi prerađenim namirnicama, s kojima djeca dolaze sve češće u doticaj, svjesniji su i više se socijaliziraju gdje nerijetko takva druženja obiluju slatkišima i skoro svakom roditelju postaje teško izbalansirati unos takvih namirnica, i ne otići u ekstreme apsolutne zabrane ili gubitka kontrole nad tim šta dijete najčešće jede u toku dana i u kojoj mjeri.
To ne znači da se period bebine dohrane baca u vodu i da sve ono što ste gradili za vrijeme nje poništava, već suprotno. U periodu dohrane je najlakše navigirati prehranom djeteta jer je to period kada su bebe znatiželjne i voljne isprobati sve, jedino što im je potrebno je dovoljan broj prilika da upoznaju i zavole različite namirnice i izvorne okuse. Beba ne razlikuje slatkiš od mrkve i jest će nešto od onog što je ponuđeno i pritom učiti i graditi preferencije za različite okuse.
Postoji pet osnovnih okusa: kiselo, slatko, slano, gorko i umami. Bebe su prirodno sklone slatkim i slanim okusima, a ostale okuse uče i treba im vrijeme i kontinuirano izlaganje da ih zavole. Zato je u prve dvije godine bebinog života naglasak upravo na tim okusima. I iako period poslije dohrane dolazi s novim izazovima, i dalje ostaje odgovornost na roditelju da prehranu djeteta temelji na što više izvornih okusa i cjelovitih namirnica.
Za razvijanje zdravog odnosa prema hrani, pa i slatkišima je potrebno mnogo truda i strpljenja od strane roditelja, ali s pravim pristupom i malo kreativnošću to je izvedivo bez da se dijete osjeća uskraćeno ili isfrustrirano. A kad postane teško ili se čini nemoguće, sjetite se da je vrijedno jer upravo te prve dvije godine bebinog života imaju najveći utjecaj na izgradnju zdravih prehrambenih navika jer su tada njihova osjetila u razvojnoj fazi i ako su izložena širokoj paleti okusa, vrlo lakše i brže će prihvatati nove namirnice i razvijati pozitivne navike koje će ih pratiti kroz cijeli život.
Iako djeca u ovoj dobi još ne mogu razumjeti apstraktne pojmove, roditelji su ti koji im prenose osnovnu svijest o zdravlju i važnosti hrane kroz modeliranje ponašanja. Djeca koja od malih nogu vide da roditelji konzumiraju zdrave obroke, bit će sklonija usvajati te navike, a rano učenje o zdravim izborima može pomoći u prevenciji problema poput prekomjerne težine, dijabetesa tipa 2 i drugih bolesti povezanim s nezdravom prehranom.
I ne zaboravite, obroci u obiteljskom okruženju u prvim godinama života mogu djeci mnogo pomoći u razvijanju pozitivnog odnosa prema hrani. A emocionalni razvoj djeteta je jednako važan kao i razvoj fizičkog i mentalnog zdravlja.
Autor:
Amra Alibašić, certificirana savjetnica za dohranu beba
Najnoviji članci
Sadržaj na ovoj stranici pažljivo priprema tim zdravstvenih profesionalaca, s namjerom pružanja provjerenih i stručnih savjeta koji vam mogu pomoći u očuvanju zdravlja i dobrobiti. Iako su sve informacije temeljito pregledane i stručne, one ne mogu zamijeniti individualne medicinske konsultacije. Za savjete prilagođene vašem specifičnom stanju i potrebama, preporučujemo da se obratite svom ljekaru ili farmaceutu, koji će vam pružiti personalizovani stručni savjet.