D-DIMER u trudnoći: Fiziološke promjene, klinička primjena i interpretacija

Sadržaj:

Šta je D-Dimer

D-dimer je fragment proteina koji nastaje tokom razgradnje fibrina, ključnog proteina u procesu zgrušavanja krvi. Iako se u općoj populaciji povišene vrijednosti D-dimera često povezuju sa povećanim rizikom od tromboze, situacija u trudnoći je specifična. Tokom trudnoće, nivo D-dimera prirodno raste, što je fiziološka adaptacija organizma na promjene u koagulacionom sistemu. 

Fiziološke promjene D-dimera tokom trudnoće

Studije su pokazale da se D-dimer nivoe u trudnoći treba tumačiti u skladu sa trimestrom trudnoće. Na primjer, istraživanja su utvrdila referentne intervale D-dimera za svaki tromjesečje: prvi trimester (169–1202 µg/L), drugi trimester (393–3258 µg/L) i treći trimester (551–3333 µg/L).

Klinička primjena D-dimera u trudnoći

D-dimer nije dio rutinskih prenatalnih pregleda. Kod zdravih trudnica, testiranje D-dimera se obično ne provodi jer je porast njegovih vrijednosti tokom trudnoće normalan fiziološki proces. Ovo povećanje je način na koji se organizam priprema za potencijalno krvarenje tokom poroda, jer krvni sistem postaje spremniji za zgrušavanje krvi.

Ipak, u određenim situacijama testiranje D-dimera može biti korisno. Na primjer, kod trudnica koje imaju simptome poput oticanja nogu, bola u nozi, kratkog daha, bolova u grudima ili iznenadne otežanosti pri disanju, ljekar može zatražiti analizu D-dimera kao dio dijagnostičkog procesa kako bi se isključila ili potvrdila prisutnost krvnih ugrušaka.

Povišene vrijednosti D-dimera: Šta mogu značiti?

Povišene vrijednosti D-dimera tokom trudnoće mogu ukazivati na prisustvo krvnih ugrušaka, ali treba imati na umu da D-dimer prirodno raste kako trudnoća napreduje. Zbog toga sam nivo D-dimera nije dovoljan za dijagnozu tromboze kod trudnica, već se obično koristi u kombinaciji sa drugim dijagnostičkim metodama, poput ultrazvuka vena (za duboku vensku trombozu) ili CT angiografije pluća (za plućnu emboliju).

Proširene vene i D-dimer u trudnoći

Proširene vene (varikozne vene) su česta pojava tokom trudnoće zbog povećanog pritiska na vene u donjem dijelu tijela, hormonskih promjena i povećanog volumena krvi. Iako su estetski problem i mogu izazvati nelagodnost, obično nisu direktno povezane sa krvnim ugrušcima, pa samim tim ni sa D-dimerom.

Ipak, proširene vene mogu povećati rizik od tromboze, posebno ako su povezane sa drugim faktorima rizika poput trombofilije, dugotrajnog mirovanja ili prethodne istorije tromboze. U takvim slučajevima postoji mogućnost razvoja krvnog ugruška, i tu D-dimer može biti uključen u dijagnostički proces.

D-dimer i COVID-19 u trudnoći

Kod trudnica koje su oboljele od COVID-19, povećanje D-dimera može biti izraženije nego kod zdravih trudnica. Ovo je važno jer COVID-19 može izazvati ozbiljne probleme sa koagulacijom. Ljekari kod ovih trudnica mogu odlučiti pratiti nivo D-dimera kako bi procijenili rizik od tromboembolijskih komplikacija, jer trudnoća sama po sebi već povećava rizik od tromboze.

D-dimer i preeklampsija

Preeklampsija je ozbiljno stanje u trudnoći koje karakteriše visok krvni pritisak i prisustvo proteina u mokraći, često uz oticanje i druge simptome. Kod preeklampsije dolazi do promjena u krvnim sudovima i povećane aktivacije koagulacionog sistema. Kao rezultat toga, D-dimer može biti povišen.

Povišeni D-dimer kod preeklampsije pokazuje povećanu aktivnost koagulacije i fibrinolize, što znači da tijelo pokušava razgraditi krvne ugruške. Ovo može biti znak da preeklampsija utiče na krvne sudove i koagulacioni sistem, povećavajući rizik od tromboze kod trudnica.

Kada se obratiti ljekaru?

Ako imate povišen D-dimer ili sumnjate na problem sa zgrušavanjem krvi, obratite se ljekaru ako primijetite bilo koji od sljedećih simptoma:

 

  • Izraženo oticanje noge (najčešće jedne noge)
  • Bol u nozi (list ili butina), posebno ako se pogoršava pri hodanju
  • Crvenilo ili promjena boje kože na nozi
  • Toplina u zahvaćenom području
  • Iznenadna kratkoća daha
  • Bol u grudima (posebno ako je oštar i pogoršava se pri dubokom udahu)
  • Kašalj (ponekad sa krvavim ispljuvkom)
  • Ubrzano ili nepravilno lupanje srca
  • Vrtoglavica ili gubitak svijesti
  • Visok krvni pritisak (iznad 140/90 mmHg)
  • Jaka glavobolja koja ne prolazi
  • Problemi sa vidom (zamagljen vid, tačkice pred očima)
  • Oticanje ruku i lica
  • Bol u gornjem dijelu abdomena
  • Mučnina ili povraćanje u kasnijim fazama trudnoće
  • Abnormalno krvarenje (npr. iz nosa, probavnog trakta)
  • Modrice ili petehije (sitne crvene tačke na koži)
  • Ubrzan rad srca i nizak krvni pritisak
  • Kratkoća daha i bol u grudima
  • Oslabljen rad bubrega (smanjeno mokrenje)
  • Bolno crvenilo i otok duž površinskih vena (najčešće noge)
  • Tvrda, bolna vena osjetljiva na dodir
  • Blago povišena temperatura u zahvaćenom području

 

Ako imate simptome poput nagle kratkoće daha, jakog bola u grudima, gubitka svijesti ili neobjašnjivog krvarenja, odmah se obratite hitnoj medicinskoj pomoći.

Slušajte svoje tijelo i ne zanemarujte signale koje vam daje. Pravovremena reakcija može sačuvati vaše zdravlje i sigurnost vaše bebe.



Autor:
mag.pharm. Aida Omerović Tahto

Najnoviji članci

Ukoliko želiš još korisnih savjeta, ugrabi eBook po promo cijeni