Kad govorimo o alergijama na hranu, važno je razumjeti koliko ozbiljne one mogu biti, posebno kod djece i beba. Alergija nije isto što i intolerancija na hranu, iako se ti pojmovi često pogrešno koriste. Alergija uključuje imunološki odgovor koji može izazvati brze i teške reakcije, dok intolerancija na hranu predstavlja neimunološku reakciju organizma koja je obično blaga i vremenski odgođena.
Za razliku od alergije, intolerancije ne uključuju direktnu aktivaciju imunološkog sistema. Najčešći primjeri uključuju:
∙ Intoleranciju na histamin, koja se javlja kada tijelo ne može razgraditi višak histamina iz hrane kao što su fermentirani proizvodi, vino i sirevi. Simptomi uključuju osip, glavobolje, začepljen nos i astmatične simptome.
∙ Intoleranciju na laktozu, gdje tijelo ne proizvodi dovoljno enzima laktaze koji razgrađuje mliječni šećer laktozu. Ovo stanje izaziva nadutost, proljev, bolove u stomaku i druge probavne tegobe.
Alergijska reakcija nastaje kada imunološki sistem prepozna određene sastojke hrane – najčešće proteine – kao prijetnju i pokrene obrambeni odgovor. Kod osjetljive djece, čak i minimalne količine alergena mogu izazvati jaku reakciju.
Alergije se najčešće razvijaju kod djece s genetskom predispozicijom, posebno ako jedan ili oba roditelja imaju neki oblik alergije (na hranu, pelud, astmu ili atopijski dermatitis).
Postoje dvije faze razvoja alergije:
Zanimljivo je da se senzibilizacija može dogoditi i prije rođenja – putem majčine prehrane u trudnoći ili tokom dojenja.
Prema istraživanjima, osam grupa namirnica uzrokuje preko 90% svih alergija:
∙ Kravlje mlijeko i mliječni proizvodi
∙ Jaja
∙ Kikiriki
∙ Soja
∙ Pšenica
∙ Orašasti plodovi (npr. bademi, orasi)
∙ Ribe
∙ Školjke i rakovi
Također, sezam, jagode, agrumi i paradajz mogu izazvati reakcije, iako rjeđe.
Simptomi se mogu pojaviti vrlo brzo, unutar nekoliko minuta do sat vremena nakon konzumacije alergena, i mogu uključivati:
∙ Osip (urtikarija), crvenilo i svrbež kože
∙ Oticanje usana, jezika, lica ili grla
∙ Respiratorne tegobe – kihanje, kašalj, teško disanje
∙ Gastrointestinalne tegobe – povraćanje, bol u trbuhu, proljev
Kod nekih beba može se pojaviti osip oko usta nakon kontakta s određenom hranom, što se naziva perioralni dermatitis. Ako se reakcija ponavlja, preporučuje se eliminacija te hrane iz prehrane.
Anafilaksija je najteži oblik alergijske reakcije i može biti smrtonosna ako se ne reaguje odmah. Simptomi uključuju:
∙ Teškoće pri disanju ili gutanju
∙ Oticanje grla i jezika
∙ Nagli pad krvnog pritiska
∙ Ubrzan rad srca
U takvim slučajevima, potrebna je hitna medicinska pomoć i primjena adrenalina (epinefrina).
Atopijski dermatitis, hronična upalna bolest kože, često je povezan s alergijama na hranu. Studije pokazuju da značajan broj djece s ovim oboljenjem također ima neku vrstu prehrambene alergije, najčešće na jaja, mlijeko i pšenicu.
Mnoge alergije na hranu, poput onih na mlijeko, jaja i soju, djeca prerastu do školske dobi. Međutim, alergije na orašaste plodove, kikiriki, rakove i školjke obično su dugotrajnije i mogu potrajati cijeli život.
Precizna dijagnoza uključuje:
∙ Detaljan razgovor o simptomima i porodičnoj anamnezi
∙ Kožne testove (prick, patch) i laboratorijska testiranja specifičnih IgE antitijela ∙ Vođenje dnevnika prehrane
∙ Eliminacijske dijete uz nadzor ljekara i nutricionista
∙ Challenge test – kontrolirano izlaganje alergenima u kliničkim uslovima
Najvažniji korak u liječenju jeste izbjegavanje hrane koja izaziva alergiju. U težim slučajevima djeci se propisuje autoinjektor adrenalina za hitne situacije.
Pravilna ishrana djece s alergijama zahtijeva stalni oprez, posebno u vrtićima, školama i restoranima, gdje postoji rizik od tzv. križne kontaminacije – kada alergen iz jedne hrane dospije u drugu, iako nije naveden kao sastojak. Zakon propisuje da se alergeni moraju jasno označiti na deklaracijama proizvoda.
Preporučuje se savjetovanje s kliničkim nutricionistima kako bi se osigurala uravnotežena prehrana i spriječili mogući nutritivni nedostaci.
∙ Food Allergies and Intolerances in Newborns and Infants – AAP
∙ Food introduction and allergy prevention in infants – PMC
∙ Updates in Food Allergy Prevention in Children – AAP Publications
∙ Non-IgE mediated food allergy – The Royal Children’s Hospital
∙ Food Allergy Anaphylaxis in Infants – Kids With Food Allergies
Autor:
mag.pharm. Aida Omerović Tahto
Najnoviji članci
Sadržaj na ovoj stranici pažljivo priprema tim zdravstvenih profesionalaca, s namjerom pružanja provjerenih i stručnih savjeta koji vam mogu pomoći u očuvanju zdravlja i dobrobiti. Iako su sve informacije temeljito pregledane i stručne, one ne mogu zamijeniti individualne medicinske konsultacije. Za savjete prilagođene vašem specifičnom stanju i potrebama, preporučujemo da se obratite svom ljekaru ili farmaceutu, koji će vam pružiti personalizovani stručni savjet.